Helicobacter pylori

Helicobacter pylori
Drugi naziviCampylobacter pylori
Imunohistohemijsko bojenje H. pylori (smeđe) iz biopsije želuca
Izgovor
  • Helikobakter pilori
SpecijalnostInfektivna medicina, gastroenterologija
SimptomiHematemeza, melena, bol u trbuhu, mučnina[1][2]
KomplikacijeGastritis, čir na želucu, rak želuca
UzrociŠirenje Helicobacter pylori fekalno-oralnim putem[2]
Dijagnostička metodaTest daha na ureu, analiza fekalnog antigena (stolica), biopsija tkiva[2]
Frekvencija>50% (2015)[3]
Upozorenje: Stranica koristi Šablon:Infokutija zdravstveno stanje s nepoznatim parametrom "lijke" (ova poruka prikazuje se samo kad je izabran "Prikaži izgled").

Helicobacter pylori (skraćeno H. pylori), ranije poznata kao Campylobacter pylori, gram-negativna je bakterija, mikroaerofilna, spiralna (helikoidna) bakterija koja se često nalazi u želucu.[4] Njezin helikoidni oblik (odakle potiče gensko ime helicobacter) smatra se rezultatom evolucije u cilju penetracije sluznice želuca kako bi proizvela infekciju.[5][6] Bakteriju su prvi put otkrili 1982. godine australski doktori Barry Marshall i Robin Warren.[7][8][9] H. pylori je bila povezana s limfomima limfoidnog tkiva povezanog sa sluznicom koju imaju želudac, jednjak, debelo crijevo, rektum, kao i tkiva oko očiju (nazvano ekstranodalni limfom B-ćelije rubne zone navedenog organa),[10][11] te limfoidnog tkiva u stomaku (nazvano difuzni veliki limfom B-ćelija).[12]

Infekcija bakterijom H. pylori obično nema simptoma, ali ponekad uzrokuje gastritis (upalu želuca) ili čireve na početku tankog crijeva. Infekcija je također povezana s razvojem određenih karcinoma koji se javljaju u manje od 20% slučajeva.[13] Nekoliko ispitivanja je sugerisalo da H. pylori uzrokuje široki spektar ostalih bolesti (npr. idiopatska trombocitopenična purpura, anemija nedostatka željeza, ateroskleroza, Alzheimerova bolest,[14] multipla skleroza, bolest koronarnih arterija, parodontoza,[15] Parkinsonova bolest, Guillain-Barréov sindrom, rozacea, psorijaza, hronična urtikarija, opadanje kose na pojedinim mjestima, nekoliko autoimunih bolesti kože, Henoch–Schönleinova purpura, nizak nivo vitamina B12 u krvi, autoimuna neutropenija, antifosfolipidni sindrom, diskrazija plazminih ćelija, reaktivni artritis, centralna serozna retinopatija, glaukom otvorenog ugla, blefaritis, dijabetes melitus, metabolički sindrom, različiti tipovi alergija, ne-alkoholna bolest masne jetre, ne-alkoholni steatohepatitis, hepatička fibroza te karcinom jetre[16]). Smatra se da bakterijska infekcija ima zaštitne efekte nosioca zaraze protiv infekcija od ostalih patogena, astme, gojaznosti,[14] celijakije, upalne bolesti crijeva,[15] rinitisa, atopijskog dermatitisa,[17] gastroezofagealne refluksne bolesti,[18] i raka jednjaka.[18] Ipak, ova istraživanja štetnih i zaštitnih efekata su se često zasnivala na korelaciji umjesto na direktnoj vezi[15] i često su bila u suprotnosti s drugim istraživanjima koja pokazuju suprotan ili nikakav učinak na navedenu bolest,[16] tako da je dosta ovih tvrdnji ostalo kontroverzno.[14]

Neka istraživanja sugeriraju da H. pylori igra važnu ulogu u prirodnoj stomačnoj ekologiji, npr. uticajem tipa bakterija koje koloniziraju probavni sistem.[13][16] Ostala istraživanja sugeriraju da ne-patogeni sojevi H. pylori mogu korisno normalizirati lučenje želučane kiseline[19] i regulisati apetit.[19]

2015. godine procijenjeno je da je više od pola svjetske populacije imalo H. pylori u svom gornjem probavnom traktu[3] sa infekcijom (ili kolonizacijom) kao češćom pojavom u zemljama u razvoju.[2] U zadnjim decenijama, ipak, u više zemalja svijeta smanjila se rasprostranjenost H. pylori u probavnom sistemu.[20]

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom But2003
  2. ^ a b c d e Helicobacter pylori – Chapter 3. wwwnc.cdc.gov (Report). Travelers' Health. 2016 Yellow Book. Center for Disease Control. 9. 6. 2015. Pristupljeno 25. 4. 2017.
  3. ^ a b Hooi JK, Lai WY, Ng WK, Suen MM, Underwood FE, Tanyingoh D, et al. (august 2017). "Global Prevalence of Helicobacter pylori Infection: Systematic Review and Meta-Analysis". Gastroenterology. 153 (2): 420–429. doi:10.1053/j.gastro.2017.04.022. PMID 28456631.
  4. ^ a b Alfarouk KO, Bashir AH, Aljarbou AN, Ramadan AM, Muddathir AK, AlHoufie ST, et al. (22. 2. 2019). "Helicobacter pylori in Gastric Cancer and Its Management". Frontiers in Oncology. 9: 75. doi:10.3389/fonc.2019.00075. PMC 6395443. PMID 30854333.
  5. ^ Yamaoka, Yoshio (2008). Helicobacter pylori: Molecular Genetics and Cellular Biology. Caister Academic Press. ISBN 978-1-904455-31-8.
  6. ^ Brown LM (2000). "Helicobacter pylori: epidemiology and routes of transmission". Epidemiologic Reviews. 22 (2): 283–97. doi:10.1093/oxfordjournals.epirev.a018040. PMID 11218379.
  7. ^ Warren JR, Marshall B (juni 1983). "Unidentified curved bacilli on gastric epithelium in active chronic gastritis". Lancet. 1 (8336): 1273–5. doi:10.1016/S0140-6736(83)92719-8. PMID 6134060.
  8. ^ Marshall BJ, Warren JR (juni 1984). "Unidentified curved bacilli in the stomach of patients with gastritis and peptic ulceration". Lancet. 1 (8390): 1311–5. doi:10.1016/S0140-6736(84)91816-6. PMID 6145023.
  9. ^ Sweet, Melissa (2. 8. 1997). "Smug as a bug". The Sydney Morning Herald. Arhivirano s originala, 18. 7. 2014. Pristupljeno 28. 1. 2007.
  10. ^ Nocturne G, Pontarini E, Bombardieri M, Mariette X (mart 2019). "Lymphomas complicating primary Sjögren's syndrome: from autoimmunity to lymphoma". Rheumatology. Oxford, UK. doi:10.1093/rheumatology/kez052. PMID 30838413.
  11. ^ Abbas H, Niazi M, Makker J (maj 2017). "Mucosa-Associated Lymphoid Tissue (MALT) Lymphoma of the Colon: A Case Report and a Literature Review". The American Journal of Case Reports. 18: 491–497. doi:10.12659/AJCR.902843. PMC 5424574. PMID 28469125.
  12. ^ Paydas S (april 2015). "Helicobacter pylori eradication in gastric diffuse large B cell lymphoma". World Journal of Gastroenterology. 21 (13): 3773–6. doi:10.3748/wjg.v21.i13.3773. PMC 4385524. PMID 25852262.
  13. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Blaser 2006
  14. ^ a b c Laird-Fick HS, Saini S, Hillard JR (august 2016). "Gastric adenocarcinoma: the role of Helicobacter pylori in pathogenesis and prevention efforts". Postgraduate Medical Journal. 92 (1090): 471–7. doi:10.1136/postgradmedj-2016-133997. PMID 27222587.
  15. ^ a b c Bravo D, Hoare A, Soto C, Valenzuela MA, Quest AF (juli 2018). "Helicobacter pylori in human health and disease: Mechanisms for local gastric and systemic effects". World Journal of Gastroenterology. 24 (28): 3071–3089. doi:10.3748/wjg.v24.i28.3071. PMC 6064966. PMID 30065554.
  16. ^ a b c Gravina AG, Zagari RM, De Musis C, Romano L, Loguercio C, Romano M (august 2018). "Helicobacter pylori and extragastric diseases: A review". World Journal of Gastroenterology (Review). 24 (29): 3204–3221. doi:10.3748/wjg.v24.i29.3204. PMC 6079286. PMID 30090002.
  17. ^ Salama NR, Hartung ML, Müller A (juni 2013). "Life in the human stomach: persistence strategies of the bacterial pathogen Helicobacter pylori". Nature Reviews. Microbiology. 11 (6): 385–99. doi:10.1038/nrmicro3016. PMC 3733401. PMID 23652324.
  18. ^ a b Blaser M (august 2011). "Antibiotic overuse: Stop the killing of beneficial bacteria". Nature. 476 (7361): 393–4. Bibcode:2011Natur.476..393B. doi:10.1038/476393a. PMID 21866137.
  19. ^ a b Ackerman J (juni 2012). "The ultimate social network". Scientific American. Vol. 306 no. 6. str. 36–43. doi:10.1038/scientificamerican0612-36. PMID 22649992.
  20. ^ Minalyan A, Gabrielyan L, Scott D, Jacobs J, Pisegna JR (august 2017). "The Gastric and Intestinal Microbiome: Role of Proton Pump Inhibitors". Current Gastroenterology Reports. 19 (8): 42. doi:10.1007/s11894-017-0577-6. PMC 5621514. PMID 28733944.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search